Boro Trlin, direktor sektora za istraživanje i razvoj Razvojne banke FBiH, za Oslobođenje pojašnjava kako će pomoć Garancijskog fonda dovesti do veće produktivnosti preduzeća.

Kako bi se ubrzao privredni rast, federalna Vlada i u narednom periodu nastavlja s poduzimanjem dodatnih mjera koje uključuju direktnu podršku ugroženim sektorima privrede, s ciljem održavanja likvidnosti, podizanja stepena konkurentnosti, održavanja nivoa zaposlenosti, ali i otvaranja novih radnih mjesta. Mjere se također odnose i na dalje jačanje uloge Garancijskog fonda, a koji će biti ojačan dodatnim sredstvima od 25 miliona KM, jačanje otpornosti zdravstvenog sektora, ali i finansiranje aktivnih mjera zapošljavanja.

STRATEGIJA RAZVOJA

Vlada u ovoj godini, pored redovnih programa utroška sredstava, planira i dodatnu pomoć privredi u iznosu od 150 miliona KM, a prvi korak će biti donošenje uredbe od 100 miliona maraka. Za niže nivoe vlasti planiran je transfer u iznosu od 230 miliona KM, a koji će biti iskorišten za pružanje podrške određenim sektorima privrede. Za zdravstveni sektor već je odobreno dodatnih 60 miliona KM, a Federalni zavod za zapošljavanje sa 50 miliona KM provodi programe podrške zapošljavanju.
Boro Trlin, direktor sektora za istraživanje i razvoj Razvojne banke FBiH, ističe da osobe koje se u medijima predstavljaju u ulozi poslodavaca griješe kada porede Garancijski i stabilizacijski fond jer, kako navodi, postoji akt Vlade FBiH “Strategija razvoja Federacije 2021-2027” u kojem su definisana četiri osnovna cilja.

– U okviru prvog strateškog cilja jedna od osnovnih mjera je uspostava Garancijskog fonda pri Razvojnoj banci FBiH, gdje se prvi put uspostavlja jedan takav alat. Zadatak je olakšati pristup finansijskim sredstvima, realnom sektoru, malim i srednjim preduzećima, startup firmama, firmama mladih, ženama poslodavcima i obrtu. To je u suštini mjera s dugoročnim efektima i za razliku od Garancijskog fonda postoji tzv. stabilizacijski fond, gdje mnogi griješe. On je uvijek ad hoc – kratkoročna mjera, dok je Garancijski fond dugoročna mjera, koja se pokazala kao veoma kvalitetna u smislu njenih efekata, naglašava Trlin.

Osnovni efekat Garancijskog fonda je, kaže Trlin, olakšati pristup finansijskim sredstvima. Firme iz realnog sektora, prema njegovom mišljenju, a koje apliciraju za kredite u komercijalnim bankama, leasing kompanijama ili mikrokreditnim organizacijama, ne moraju imati standardnu hipoteku, već je njihov kredit sa 50 posto obezbijeđen visokokvalitetnim kolateralom, a to je garancija Vlade FBiH putem Razvojne banke.

Jedan od ciljeva Garancijskog fonda je i podrška biznisima žena

– Praksa pokazuje da ostalo pokriće 50 posto kredita ide na mjenice, a to znači da firme dobivaju kredite, isključivo mjenice, oslobođene su standardnih troškova (procjene hipoteke, notarske obrade, uknjižbe….). Posljedica svega je da dobivaju kredite po nižim kamatnim stopama, zato što komercijalne banke znaju da je 50 posto kredita već osigurano, tako da imaju manji rizik plasmana i spremne su dati niže kamate, naglašava Trlin i dodaje da će novina biti što će sva ministarstva uključena u programe (za izvoznike, velika preduzeća, mala i srednja preduzeća, obrte i poljoprivredu) omogućiti još lakši pristup finansijskim sredstvima i kod određenih ministarstava sa subvencijom kamata.

– Možemo faktički reći da će to biti krediti bez kamata. Broj uposlenika firmi koje su aplicirale za Garancijski fond je nešto veći od šest hiljada. Ovi novi programi, osim što je prvi val Fonda bio očuvanje tekuće likvidnosti zbog Covid-19, uključuju pojam konkurentnosti, što znači da se ide na povećanje produktivnosti u realnom sektoru, a znamo da se povećanje produktivnosti ostvaruje novom opremom, tehnologijama, novim školovanim kadrovima, tako da će ti programi omogućiti finansiranje investicijske aktivnosti i sigurni smo da će efekata biti, navodi Trlin. Dodaje da je do sada izdato oko 40 miliona KM garancija, odnosno oko 80 miliona kredita je plasirano samo u ovom periodu.

– Možemo reći da će tek sad startati Garancijski fond u onom punom smislu riječi, jer smo došli do određenih spoznaja, programi su kvalitetno poboljšani, tako da očekujemo pravi bum. Lično sam imao sastanke sa desetak firmi, koje su isključivo zahvaljujući postojanju fonda došle do kredita u komercijalnim bankama. Jako je bitno što će to biti u prosjeku s malim kamatama, a dosad je prosjek kamata preko Garancijskog fonda bio tri posto, inače bi se sigurno kretao pet do šest posto. Kada bude subvencija kamata, imat ćemo dvije stvari, a to je s jedne strane beskamatne kredite, a s druge sve ove olakšice smanjenja cijene cijelog kredita, kaže Trlin.

RELAKSIRANI USLOVI

Iz kabineta federalnog premijera Fadila Novalića su nam potvrdili da su od 1. juna novi programi i da očekuju veći broj zahtjeva firmi zainteresovanih za Garancijski fond.

– Bankama će trebati malo vremena da prilagode svoje interne akte, ali u svakom slučaju sufinansiranje troškova kamata će djelovati također stimulativno, a sami programi su, što se uslova tiče, relaksirani, uvažavajući restrikcije koje su eksplicitno navedene u originalnoj uredbi, ističu iz Novalićevog kabineta.