Izmjenama kreditno-garantnih programa Garancijskog fonda od 1. juna se očekuje olakšanje privrednim subjektima iz FBiH

Garancijski fond Vlade Federacije BiH, kao instrument pomoći privredi u doba pandemije, zaključio je ugovor sa komercijalnim bankama i postao operativan još u novembru prošle godine. Iznos od 32 miliona i 202.000 KM garancije, odnosno 64 miliona i 404.000 koje su komercijalne banke plasirale privrednim subjektima nije zadovoljavajući, potvrdio je za Oslobođenje Semir Fejzić, direktor Razvojne banke FBiH, koja je inače implementator projekta. Za takvo stanje kaže da je rezultat što su banke već imale određene fondove, posebno međunarodne, gdje su im garantni programi limitirali i suzili prostor odabira klijenata.

Stimulativne mjere

– Postavljeno je dosta uslova kroz kreditnu uredbu, uz tri ministarstva, gdje je smanjen broj onih koje je preduzeće dužno ispuniti kako bi moglo aplicirati. Poznato je odranije da se kreditno-garantni programi od 1. 6. mijenjaju i da su ovi prvi bili kao neka vrsta infuzije za privredu zbog zabrana, ograničenja i svega što se dešavalo zbog Covida. Za sada znamo da se ide u izmjene kreditno-garantnih programa koji će biti drugačije pozicionirani, oni su pri ministarstvima industrije, energetike i rudarstva, zatim razvoja, poduzetništva i obrta, te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, tako da će oni olabaviti određenu aktivnost i omogućiti zadržavanje finansiranja likvidnosti preduzeća, ali i nove investicije, smatra Fejzić.

Za odluku federalnog premijera Fadila Novalića o izdvajanju 15 miliona KM za sufinansiranje kamata (šest za industriju, šest za poduzetništvo obrte i tri za poljoprivredu), smatra da je kvalitetna.

– Sad ćemo osim izdavanja garancija na saldo glavnice prema komercijalnoj banci aplikantu omogućiti da mu se putem Razvojne banke pokrije kredit sa 50%, a s druge strane Vlada FBiH će iz budžeta sufinansirati kamatu, koja će na kraju biti vraćena krajnjem korisniku. Kod komercijalne banke će to probuditi veliki interes, zato što će poslodavac dobiti mogućnost da osim izdate garancije ima i subvenciju kamate. Prema nekim saznanjima, to će biti između tri i 3,5 posto, gdje će se Vlada opredijeliti o konačnom iznosu. Ako pogledamo strukturu kamatnih stopa, po dosadašnjim garancijama, njih 60-ak, kamatna stopa se i kreće u tom procentu, izuzev nekih rizičnijih projekata i djelatnosti gdje ide malo iznad. Tako da bi se mogli dovesti u poziciju da privrednici dobiju beskamatna sredstva i da dobiju 50% garancije države, što su svakako dvije vrlo kapitalne i stimulativne mjere da se opredijele za kreditno zaduženje, odnosno novo investiranje i zapošljavanje, pojašnjava Fejzić.Razvojna banka, navodi Fejzić, ima kamatnu stopu od dva posto za likvidnost, kao i komercijalne banke prema korporativnim klijentima, mada su prije nekoliko godina te iste banke imale kamatu od 12 posto.

– Kad bi kamatne stope bile 0,5%, nekome bi i to bilo visoko. Kamatne stope će uz subvenciju biti izuzetno prihvatljive, što znači da ih faktički neće ni biti za krajnjeg korisnika i neće biti izgovora da su kamate visoke. Obezbjeđenje kredita je pojednostavljeno, gdje vam 50% pokriva država svojim sredstvima i privrednici su s te strane rasterećeni hipoteke, ističe Fejzić.

Aziz Šunje, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže nam da Garancijski fond u doba pandemije nije dovoljan. Svjesno se, smatra Šunje, plasira preko komercijalnih banaka i pojavljuje kao neka vrsta garancije u slučaju nemogućnosti vraćanja kredita.

Lepeza zahvata

– Treba ga pojednostaviti, jer vidim da je sama procedura oko prijave jako komplikovana i nije jasno definiran. Po meni bi trebao biti sofisticiraniji pristup kod kriterija, jer nisu sve industrije jednako ugrožene. Onim najugroženijim bi se trebao omogućiti drugačiji pristup i da imaju prioritet u podršci, navodi Šunje. Kaže da se trebaju uraditi veliki reformski zahvati, jer što ih kasnije poduzmemo, platit ćemo veću cijenu.

– Krizu treba posmatrati kao priliku za poduzimanje reformskih zahvata kojih ima široka lepeza. Treba napraviti sistem reformiranja državnih preduzeća koja će se u dovoljnoj mjeri distancirati od političkih partija na vlasti što, pored reforme javne uprave, znači smanjenje budžetskih stavki, povećanje bruto proizvoda kroz reformu državnih preduzeća i kroz poticanje preduzetničkih aktivnosti, izgradnju infrastrukture u dovoljnoj i koordiniranoj mjeri, upozorava Šunje.