Federalni premijer Fadil Novalić je, prilikom nedavnog sastanka s novoimenovanom šeficom Misije Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Alinom IIancom, istakao da će Vlada i dalje biti fokusirana na privredu, pri čemu je naglasio važnost Kreditno-garantnog fonda od 500 miliona KM, kao i sufinansiranje kamata za industriju sa tri, a poljoprivredu sa pet posto. Sekretar federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije Stipo Buljan za naš list kaže da je stav Ministarstva da se grant sredstva dodijele svima koji ih nisu dobili prošle godine za vrijeme korone, a koji su u ovoj godini poslovali deset posto manje u odnosu na 2019.

KAMATA OD 2,5 POSTO

– To će biti za one koji uredno izmiruju ili imaju potpisane ugovore s državnim fondovima i koji po branši pripadaju našem ministarstvu, odnosno oni koji su registrirani sukladno Zakonu o gospodarskim društvima u FBiH. Do 31. 12. neće smjeti niko otpuštati radnike. Vladi je data suglasnost za potpisivanje ugovora između Ministarstva energije, rudarstva i industrije i Razvojne banke za subvencioniranje kamata po garancijskim fondovima, tačnije za dva fonda koja su išla i prošle godine, a to je za velika poduzeća i izvoznike. Za sve one koji budu i koji su uzeli sredstva na takav način će biti u ova tri kvartala sufinancirana kamata u visini do 2,5 posto, kaže Buljan.

Iz Novalićevog kabineta ističu da je riječ o uredbi koja je u fazi izrade, uz podsjećanje da su izmijenjena četiri kreditno-garantna programa, dva iz federalnog Ministarstva energetike, rudarstva i industrije, a dva iz obrta, poduzetništva i razvoja.

– Vlada je također usvojila programe utroška sredstava za sufinansiranje troškova kamate, tako da, što se tiče energetike, rudarstva i industrije, imamo sufinansiranje kamate na godišnjem nivou do 2,5 posto za sve korisnike Garantnog fonda, a što se tiče obrta, poduzetništva i razvoja u okviru njihova dva programa do 5 posto. To će biti jedna velika intervencija u kontekstu sektora obrta i poduzetništva, jer trenutno vidimo, što se tiče pomoći obrtnicima, možda to i nije bilo ujednačeno na nižim nivoima vlasti, a nije ni jednako. Osim intervencija u sektoru obrta, bit će vjerovatno određen iznos prema prerađivačkim sektorima i vrlo moguće jedan dio prema poljoprivredi. Iznosi još nisu usaglašeni, međutim, najvjerovatnije će biti intervencija od 100 do 105 miliona KM i u izradi je ta uredba, kažu nam iz Novalićevog kabineta.

Ističu da redovno prate sve makroekonomske indikatore, gdje su nedavno dobili nove analize i podatke Porezne uprave FBiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

– Ako pogledamo kretanja indikatora za prvih šest mjeseci ove godine, imamo rast prihoda od indirektnih poreza za 1,2 posto u odnosu na 2019. koja je bila rekordna po prihodima pomenutih poreza, čime vidimo blagi trend oporavka ekonomije. Idemo sa intervencijom za privredu od 100 do 105 miliona KM, sa projektom zapošljavanja od 50 miliona KM, jačamo Garantni fond i kroz sufinansiranje troškova kamate, a Vlada se također priprema i na intervenciju u formi jednokratne pomoći prema penzionerima. Bio je raspisan i javni poziv za transfer nižim nivoima vlasti, općinama i gradovima od 30 miliona KM, a ako bude likvidnost koju očekujemo, u zadnjem kvartalu ćemo najvjerovatnije intervenisati i prema kantonima sa 200 miliona maraka, poručuju iz kabineta federalnog premijera.

Ovo je dugoročna mjera koju podržavamo, poručuju iz Razvojne banke FBiH

Dalibor Milinković, v. d. izvršnog direktora za projekte i razvoj u Razvojnoj banci, ističe da su kao banka imali dosta problema gdje, kako kaže, mnogi privrednici, ali i sama javnost, nisu bili dovoljno upućeni o koristima Garancijskog fonda.

– Ni u jednom trenutku Razvojna banka nije odobravala kredite. Mi smo na osnovu odobrenih kredita kod komercijalnih banaka davali za one klijente koji su zadovoljavali sve kriterije garanciju. Ono što je dolazilo u Razvojnu banku bilo je rješavano isti dan, jer smo znali koliki je značaj i navala kako doći do sredstava i održati biznis. Trenutno su objavljena i usvojena četiri programa, ostao je još peti federalnog Ministarstva poljoprivrede i od prošlog mjeseca je krenulo odobravanje tih kredita osim za poljoprivredu. Ovo je jedna dugoročna mjera koju podržavamo, pojašnjava Milinković.

POZITIVNA OCJENA

Prateći cjelokupnu situaciju, Razvojna banka ima i kreditnu liniju Covid-19 za pomoć privredi.

– Kod te kreditne linije smo se odrekli naknade, kamatna stopa je 2 posto i tu je i grejs period, maksimalno želimo našim gospodarstvenicima pomoći da prevladaju situaciju koja nimalo nije dobra, ali se nadati da će biti bolje. Budući da je prvi put u povijesti Razvojna banka od Svjetske banke ocijenjena pozitivno, svi projekti koje Svjetska banka bude radila u Federaciji, a tiču se gospodarstva, ići će preko nas. Očekuje se u narednom periodu da bi na područje FBiH trebalo ući dodatnih 33,6 milijuna eura, a ta sredstva će koristiti komercijalne banke preko Razvojne banke i to za potrebe razvoja i stabilizacije gospodarstva, zaključuje Milinković.